Hrvatska zajednica u Srbiji imala je značajnih pomaka u odnosu na vrijeme vladavine Slobodana Miloševića, no to je još uvijek daleko od potrebnog, a pogotovo poželjnog napretka zajednice, čulo se na Okruglom stolu na temu «Hrvati u Vojvodini deset godina nakon sloma režima Slobodana Miloševića» održanom 5. listopada 2010. godine, u prostorijama Hrvatskog nacionalnog vijeća, u organizaciji Hrvatskog akademskog društva i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.
opširnije
Djeci treba govoriti istinu i to je način na koji svoja djela, knjige i stripove stvara hrvatski romanopisac i autor stripa, Darko Macan. On je 6. listopada 2010. godine, u Gradskoj knjižnici ispred učenika hrvatskih odjela osnovnih škola «Matko Vuković» i «Sveti Sava» demonstrirao vlastito umijeće, uz dakako sudjelovanje nazočne djece. Susret su organizirali Gradska knjižnica, Hrvatsko akademsko društvo te Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata.
Darko Macan piše knjige kakve se sviđaju njemu i kakve bi se mogle svidjeti djeci. No, od stvarnosti ne bježi i ne želi risati svijet onakvim kakav on zapravo nije.
opširnije
Hrvatsko akademsko društvo objavilo je koncem svibnja treću zbirku pjesama Mirka Kopunovića naslovljenu Nad raspuklinom ćutnje.
Knjiga sadrži 44 pjesme podijeljene u tri poetske cjeline: Nemiri tišine, Zaspale ptice nebo sanjaju i Bačka zemlja rađa.
Naslovnicu i likovne ilustracije uradio je akademski slikar Ivan Balažević.
U povodu 190. obljetnice od rođenja prvog leksikografa u bunjevačkih Hrvata Ambrozija Boze Šarčevića, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata u suradnji s Hrvatskim akademskim društvom predstavio je 30. ožujka 2010. u Gradskoj knjižnici u Subotici Zaboravljeni rječnik – govor golubinačkog kraja Ilije Žarkovića. Rječnik je predstavila recenzentica i urednica knjige prof. dr. sc. Ljiljana Kolenić, s osječkoga Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer, o Ambroziji Šarčeviću govorio je dr. sc. Slaven Bačić, a moderatorica večeri bila je prof. Katarina Čeliković.
Izaslanstvo vojvođanskih Hrvata, koje su činili predsjednik HNV-a Branko Horvat, predsjednik DSHV-a i republički zastupnik Petar Kuntić, pokrajinski zastupnik Dujo Runje, ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov te predsjednik HAD-a Slaven Bačić, 1. travnja 2010. primili su u radni posjet predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović te ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković. Predmet razgovora bila je potpora Republike Hrvatske ostvarivanju manjinskih prava Hrvata u Vojvodini.
Hrvatsko akademsko društvo organiziralo je predstavljanje knjige Maria Bare i Ivana Lajića Ratovi, kolonizacije i nacionalna struktura Slavonije u dvadesetom stoljeću. Knjigu su predstavili autor Mario Bara te dr. sc. Dragutin Babić, s Instituta za migracije i narodnosti iz Zagreba.
Proučavanje procesa kretanja populacije te promjene strukture stanovništva prema etno-nacionalnom kriteriju slavonske regije u 20. stoljeću temeljna su istraživačka pitanja ove knjige.
opširnije
U prepunoj Velikoj dvorani Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu, 19. ožujka 2010. predstavljen je 9. svezak Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. O Leksikonu su govorili ravnatelj Leksikografskoga zavoda Bruno Kragić, glavni urednik Hrvatske enciklopedije Slaven Ravlić, glavni urednik Hrvatskoga općeg leksikona Mladen Klemenčić, glavni urednik Leksikona Slaven Bačić te izvršni urednik Leksikona Tomislav Žigmanov.
U subotu 6. ožujka 2010. godine u 10 sati u Velikoj dvorani Nove općine u Subotici održana je 7. redovita Skupština HAD-a. Na sjednici su svojeni novi Statut, izvješće o radu i o financijskom poslovanju, plan i program rada te financijski plan za predstojeće razdoblje.
U izdanju Hrvatskoga akademskog društva iz Subotice iz tiska je izašao 9. svezak «Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca». U do sada najopsežnijem svesku, koji inače obuhvaća slovo H, na 229 stranica obrađeno je ukupno 190 natuknica – od dinastije Habsburgovaca pa do mjere hvat. Natuknice prati 156 ilustracija te 26 uputnica. U izradi ovoga sveska Leksikona sudjelovalo je ukupno 54 autora, od kojih se desetak pojavljuju prvi puta kao suradnici.
Osobitost sveska je što je u njemu obrađeno preko 110 pojmova koji počinju izvedenicama od riječi Hrvatska i odnose se na bačke Hrvate. Među njima, polovica se izravno odnosi na vojvođanski dio Bačke: naselja (Hrvatski majur), međuratne (Hrvatske novine) i suvremene tiskovine (poslijeratna i današnja Hrvatska riječ), te praktički popis svih nekadašnjih i suvremenih udruga bačkih Bunjevaca i Šokaca koje počinju pridjevom hrvatski.
opširnije