Rad na Leksikonu podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca odvija se u okviru Hrvatskog akademskog društva u Subotici, odnosno njegove Sekcije za leksikografiju.
Leksikon obrađuje prošlost i sadašnjost Hrvata u međurječju Dunava i Tise, od Senandrije (srpski Sentandreja, mađ. Szentendre) na sjeveru, do Novoga Sada na jugu.
Osim događaja, osoba, udruga i institucija nedvojbeno hrvatske naravi, u Leksikon se uvršćuju i druge pojave koje nisu primarno povezane za "Bunjevce", "Šokce", "Race" "Dalmatine" i druge podunavske Hrvate, ali su bile ili jesu od utjecaja na ovdašnje hrvatsko stanovništvo, koje se tradicionalno skriva pod različitim regionalnim i subetničkim imenima.
Leksikon izlazi u svescima (1-2 godišnje). Od 2004., kada je izašao prvi svezak, pa do danas, objavljeno je 15 svezaka, u kojima je obrađeno prvih 18 slova abecede (A-Mal), te drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje prvoga sveska. Od 12. sveska, na kraju svakog sveska nalaze se i Dopune, u kojima se objavljuju natuknice koje su izostale iz ranijih svezaka.
Uredništvo Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca čine Slaven Bačić, Mario Bara, Ladislav Heka, Eduard Hemar, Stevan Mačković i Petar Vuković.
U izradu Leksikona uključeno više od 150 suradnika različitih struka iz Vojvodine, Mađarske i Hrvatske.
Leksikon je do sada imao preko 60 predstavljanja u više od 20 mjesta. Najviše predstavljanja bilo je u gradovima i selima u kojima žive Hrvati u vojvođanskome dijelu Bačke (Subotica 14, Đurđin 4, Tavankut 2, Žednik, Mala Bosna i Bikovo po 1 predstavljanje, zatim Sombor 7, Lemeš i Vajska po 3, a Bereg, Sonta, Bođani, Plavna, Novi Sad i Petrovaradin po 1), zatim u Madžarskoj (Segedin i Pečuh po 3, a Santovo 1), kao i u Hrvatskoj (4 u Zagrebu, po 2 puta u Vukovaru, Vinkovcima i Osijeku te 1 u Drenovcima) i u BiH (Sarajevo 1).
U dosadašnjih 15 svezaka Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, na ukupno 1707 stranica objavljen je 1931 članak – od biografije „Abrašić, Antun" do biografije “Malović, Gojko” – koje prati 1119 ilustracija i 140 uputnica. Od osobite su važnosti 4. i 9. svezak, u kojima su obrađene brojne bunjevačko-hrvatske organizacije, ustanove, udruge i tiskovine, koje počinju pridjevom bunjevački odnosno hrvatski.
Tiskana izdanja svezaka Leksikona mogu se naručiti poštom ili kupiti u subotičkim knijžarama. Do sada izašle sveske ovdje možete preuzeti u pdf formatu.