U Općinskoj narodnoj knjižnici u Drenovcima, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Leksikon podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca, Leksikon brodskih pisaca te Vinkovački leksikon predstavili su Tomo Šalić, autor Vinkovačkoga leksikona, Marko Landeka, član redakcije Leksikona Vinkovački šokački rodovi, Ivan Stipić, ravnatelj Gradske knjižnice Slavonski Brod i autor Leksikona brodskih pisaca, Mato Groznica, predsjednik HAD-a te Tomislav Žigmanov, izvršni urednik Leksikona podunavskih Hrvata. Voditelj programa bio je Goran Pavlović, ravnatelj drenovačke knjižnice. U glazbenom dijelu sudjelovao je Augustin Žigmanov.
Predstavljanje je održano u okviru tradicionalnog Mjeseca hrvatske knjige koje organizira drenovačka knjižnica. Ovogodišnja tema Enciklopedistika zamišljena je kao poticaj planiranoj izradi Leksikona Cvelferije, tijekom kojega su predstavljači iznijeli i svoja iskustva o nastanku, načinu rada i izradi kriterija s kojima su se služili pri izradi leksikona.
U maloj dvorani Hrvatskog doma u Somboru 27.10.2017. predstavljen je 13. svezak Leksikona. Promociju je otvorio predsjednik HKUD Vladimir Nazor iz Sombora Mata Matarić, a svezak su predstavili akademik prof. dr. sc. Ivan Gutman, novinarka Zlata Vasiljević i glavni urednik Leksikona Slaven Bačić. Predavači su pozvali nazočne na aktivno sudjelovanje u stvaranju slijedećih svezaka, a razgovor o Leksikonu nastavljen je i nakon službenog dijela večeri.
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je nagradu Emerik Pavić, koju se dodjeljuje za najbolju knjigu protekle godine na hrvatskom jeziku ili o Hrvatima u Vojvodini, dodijelio povjesničaru Kalmanu Kuntiću za njegovu monografiju „Pravni fakultet u Subotici 1920. – 1941”. Nagrada za najbolju knjigu u 2016. godini, autoru Kalmanu Kuntiću te predsjedniku HAD-a Mati Groznici svečano je uručena 20.10.2017. na multimedijalnoj večeri u okviru XVI. Dana Balinta Vujkova u Subotici.
U Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, 22.09.2017. održano je središnje predstavljanje Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca. Moderator promocije bila je Katarina Čeliković, a nazočnima se obratio i Gordan Bakota, novi veleposlanik Republike u Srbiji. Leksikon su predstavili profesor Pravnog fakulteta u Osijeku u mirovini dr. sc. Josip Vrbošić iz Osijeka, izvršni urednik Leksikona Tomislav Žigmanov te glavni urednik Leksikona Slaven Bačić. U okviru promocije obilježeno je 15 godina od početka rada na Leksikonu i 10 godina od dodjele priznanja Skupštine Grada Subotice „Pro urbe“ Hrvatskom akademskom društvu za projekt Leksikona, koji je ostao jedini leksikografski projekt u Subotici. Tijekom promocije na video bimu prikazano je oko 300 fotografija nastalih tijekom 15 godina na promocijama i drugim prigodama u svezi s Leksikona.
U organizaciji HBKPD „Lemeš“ iz Lemeša (Svetozara Miletića) u prostorijama Mjesne zajednice održana je prva promocija 13. sveska Leksikona. Leksikon su predstavili Lucija Knezy, Ivan Gutman i Slaven Bačić. U glazbenom dijelu predstavljanja sudjelovali su ansambl Musica viva i mlada recitatorica Isidora Gospić.
U ovome svesku, koji obuhvaća dio slova K (Ko – Kr) – od igre kobanje pa do običaja krvaća (krvovaća), na 162 stranice 57 autora obradilo je ukupno 180 natuknica, što prati 12 uputnica i 107 ilustracija. Na koncu sveska, objavljeno je 10 priloga, koji su iz različitih razloga izostali iz prijašnjih svezaka.
opširnije
U izdanju Hrvatskog akademskog društva objavljena je monografija Kalmana Kutnića Pravni fakultet u Subotici 1920.-1941. Riječ je o djelomično izmijenjenom i dopunjenom diplomskom radu obranjenom na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1990. godine. To je prvi znanstveni rad o ovoj visokoškolskoj instituciji koja je djelovala između dva svjetska rata u Subotici, a unatoč tome što je utjecao na nekoliko kasnijih radova o ovom fakultetu, do danas je ostao najbolje sintetsko djelo o ovoj temi, koje se temelji u prvome redu na arhivskoj građi Povijesnoga arhiva u Subotici. Međutim, Pravni fakultet u Subotici od važnosti je ne samo za povijest školstva u Vojvodini i povijest Subotice, već je imao iznimno značajnu ulogu u međuratnom nastanku svjetovne inteligencije bunjevačkih Hrvata u Subotici te njihovu poslijeratnom utjecaju u gradu, zbog čega je ova visokoškolska institucija od važnosti i za povijest ovdašnjih Hrvata.
U sunakladništvu HAD-a s Kalačko-kecskémetskom nadbiskupijom, Enciklopedijom mađarske crkvene povijesti (Magyar Egzáztörténeti Encilopédia – METEM) i Fondacije (Alapitvány) Historia Ecclesiastica Hungarica, objavljen je hrvatski prijevod knjige doktora teologije i povijesti Antala Hegedűsa (1928 – 2010) Život i restauracijska djelatnost kalačkoga nadbiskupa Gabrijela Patačića. Riječ je o njegovoj dopunjenoj prvoj doktorskoj radnji o varaždinskom župniku, zagrebačkom kanoniku, srijemskom biskupu i kalačkom nadbiskupu Gabrijelu Patačiću obranjenoj 1956. godine, čije je dopunjeno izdanje na mađarskome objavljeno 2010. godine. Knjigu je na hrvatski preveo Ladislav Heka, uz stručnu redakturu Stjepana Beretića i Slavena Bačića, a lektorirao ju je Petar Vuković. Prijevodom knjige na hrvatski ispunjena je žarka želja autora, koji je pred hrvatskom stručnom javnošću i širim krugom poznavatelja povijesti bunjevačkih i šokačkih Hrvata htio opovrgnuti uvriježena nekritička stajališta o nadbiskupu Gabrijelu Patačiću kao mađarizatoru kalačkih i južnougarskih Hrvata.
U sunakladništvu HAD-a, Kuće na mrginju sa Čikerije, Društva hrvatskih književnika Ogranka slavonsko-baranjsko-srijemskoga iz Osijeka i autora, početkom svibnja 2015. objavljena je knjiga kratkih priča Tomislava Žigmanova (Ne)Sklad(a)ni divani. Knjigu je grafički uredio Darko Vuković, lektura i izrada rječnika djelo je Zlatka Romića, a knjigu je urednički potpisao književnik Neven Ušumović. Tiskana je u nakladi od 1000 primjeraka.
Hrvatsko akademsko društvo objavilo je hrvatski prijevod drugog Stajalište Mađarske akademije znanosti u povodu narodnih inicijativa za priznavanje Bunjevaca kao samostalne nacionalne manjine u Mađarskoj.
Iako su mišljenja Mađarske akademije već dva puta objavljena na hrvatskome jeziku (prvo stajalište iz 2006. u glasilu Demokratskoga saveza Hrvata u Vojvodini Glas ravnice – br. 109, 110 i 111 iz 2007., a drugo prošireno stajalište iz 2010. u Godišnjaku Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – br. 3 iz 2011.), oba prijevoda danas su već teže dostupna te je Hrvatsko akademsko društvo odlučilo tiskalo je kao samostalnu publikaciju drugo stajalište Mađarske akademije, prije svega, da bi ga učinilo dostupnijim širem čitateljstvu i stručnoj javnosti u Vojvodini i Hrvatskoj, kao važan stručan prinos politički motiviranim identitetskim prijeporima o Bunjevcima.
Stručni redaktori teksta su Živko Mandić i Slaven Bačić. Uz tekst stajališta, objavljena je i Selektivna bibliografija o podrijetlu i identitetu Bunjevaca.