Ivan Bandić, hrvatski veleposlanik u Budimpešti, među ostalim je istaknuo kako ovakva djela pridonose boljem razumijevanju dvaju susjednih naroda, budući da se ističu pozitivni primjeri iz njihove povijesti i ukazuje na obostrane koristi tijekom zajedničkog života u državnoj zajednici, te da će knjiga uskoro biti prevedena na mađarski jezik.
Prof. dr. sc. Attila Badó naglasio je da je u knjizi predstavljena pravna povijest institucija zajedničke države „koja nije dio tradicionalnog znanja, to jest ono što nije prisutno u mađarskoj historiografiji. Stoga su ovakva djela važna za bolje upoznavanje susjeda i smanjivanje predrasuda“.
Prof. dr. sc. Josip Vrbošić, je govoreći o pravnoj kulturi kao osnovi osmostoljetnoga hrvatsko-ugarskog zajedničkog života, ukazao na to da se iz Hekine studije može iščitati da je u osnovi društvene stabilnosti ove državne zajednice bio, s jedne strane, „konzistentan i dugotrajući pravni sustav", a s druge da je na dugovječnost utjecao zajednički interes Hrvata i Mađara.
Doc. dr. sc. Dinko Šokčević je naglasio kako je cilj Hekine studije približiti javnosti u Mađarskoj hrvatsku kulturu i povijest s akcentom na međusobna prožimanja, ne zaobilazeći pritom ni „škakljiva" pitanja, odnosno, sukobe, kao što je primjerice proljeće 1848. i svrstavanje Hrvatske na stranu bečkog dvora. Pa ipak, njih Heka nije predimenzionirao, budući da je državna zajednica ostavila više pozitivnih i dubokih tragova, napose u razvoju moderne hrvatske države između 1869. i 1918.
„U knjizi sam pokušao dati komparativnu analizu i prikaz državne zajednice kroz osam stoljeća Hrvatske i Ugarske, i to kako je vide Mađari i s druge strane Hrvati. Metodom pravne povijesti sačinio sam komparaciju instituta, kao što su sabor, županije, kralj, i u njima nastojao pronaći zajedničke sastavnice, sa svim sličnostima i međusobnim razlikama“ rekao je autor, dr. Ladislav Heka.